U petak 27.02.2026, učenici na
Pr

Ovu temu našim učenicima su približili predavači
Suština digitalne humanistike je da pomoću određenih alata svekolika kulturna baština može biti očuvana , ali i preglednija i dostupnija za razna naučna istraživanja.
Predavači su naveli nekoliko zanimljivih primera na kojima se vidi preimućstvo korišćenja digitalne humanistike, posebno u očuvanju i proučavanju jezika. Pored toga upoznali su nas i sa primerom primene postupka i na materijalna dobra, kao što je tapiserija iz Bajea, koja se prostire na preko 70m2 i kao takva je zahtevna i za čuvanje i za izlaganje, ali je digitalizacijom postala dostupna svima koji žele da je vide. Predavači su govorili o ličnim istraživačkim iskustvima na projektima u kojima su primenjivali određene digitalne alate. Predstavili su nam tok istraživačkog postupka od prikupljanja do obrade na primeru projekta čiji je predmet onomastika Kosova, specifično Prizrena.

Drugi deo predavanja odnosio se na elektronski korpus, pojam koji predstavlja zbirku digitalnih tekstova organizovanih po različitim kategorijama. S obzirom da je većina prisutnih učenika bila iz Kruševačke gimnazije, predavač Matija Nešović je predstavio primer korpusa tekstova sa interneta koji u sebi sadrže nešto u vezi sa Gimnazijom. Učenicima je to bilo zanimljivo kao i korpus tekstova sa društvenih mreža u kojima dominiraju žargonski izrazi. Mogućnosti dvojezičnih rečničkih korpusa takođe su predstavljeni na zanimljivim primerima.

Uz preporuku nekih dostupnih portala za korišćenje prednosti digitalne humanistike, predavači su otvorili učenicima, ali i svim prisutnima, nove horizonte za učenje.







